Pet elemenata je još jedan od tzv. univerzalnih principa koji se jako često koristi u Taoizmu i generalno u svim oblastima kineskog života.

Za razliku od principa jina i janga koji se primjenjuju unutar raznoraznih cjelina (ili jedinstava dvaju suprotnosti), principi 5 elemenata se koriste da objasne odnose između pojedinih cjelina.

Npr. naše tijelo, samo po sebi jedna jedinka, je skup velikog broja jedinstava: gornji i donji dio, unutrašnji i vanjski, lijevi i desni, tijelo i duša, tijelo i odijelo, ruka i rukavica, noga i cipela, glava i kapa itd.

5 elemenata se bavi odnosima izmedju tih jedinki, kako ljudi tako isto i životinja, odnosima unutar države, unutar škole, na poslu, pa čak i u sportovima, šahu, muzici, borilačkim vještinama, Feng Shui i u skoro svemu drugom.

Kinezi su odavno primijetili da u prirodi vladaju zakoni i principi koji vode ka harmoniji i prosperitetu te da nam mogu pomoći ako ih se pridržavamo odnosno nam uveliko odmoći ako idemo protiv njih.

5 elemenata simbolički predstavljaju mnoštvo raznoraznih uticaja kojima su sva živa bića konstantno izložena za vrijeme života u svojoj sredini.

Uzmimo za primjer životinja u šumi ili moru. Od izobilja raznoraznih živih bića koja se tu mogu naći vrlo lako je priimijetiti da je svaka od njih izložena uticajima dvaju vrsta: koji pogoduju njihovom rastu, razvoju i razmnožavanju i onima koji ih u tome sputavaju.

Drugim riječima, ona živa bića kojima se oni hrane im pogoduju a ona koja ih napadaju i hrane se njima ih sputavaju (i unutar 5 elemenata djeluju principi jina i janga; sjećate se iz prethodnog teksta kako “ništa ne može izbjeći jin jangu”?).

Recimo, zečevi i vjeverice se hrane korijenjem i žirovima, njima vukovi i lisice, pojedini insekti se hrane uginulim velikim životinjama kao što su vuci i medvjedi, njima neke druge vrste insekata te žabe i ptice; žabama i pticama se hrane zmije, ptice grabljivice; njima mungosi, jastrebovi i orlovi i tako sve u krug.

Uticaji koji pogoduju pojedinoj vrsti živih bića u odredjenih sredini se u teoriji 5 elemenata nazivaju “veza podsticanja” (“rađanja” ili “jačanja”) dok za one faktore koji na njih negativno utiču se koristi termin “veza sputavanja” (“ukidanja” ili “slabljenja”).

Pet elemenata su voda, drvo, vatra, zemlja i metali.

Veza podsticanja je da voda podstiče rast drveta, što više drveta to je vatra sve veća, vatra izgori u pepeo i pretvori se u zemlju, iz zemlje se vade rude metala.

Veza sputavanja je da voda sputava vatru, vatra sputava metale, metali sputavaju drvo, drvo sputava zemlju i zemlja sputava vodu.

Kao što je već rečeno na početku, pet elemenata i njihova međupovezanost ne bi trebalo da se bukvalno shvate. Oni jednostavno simbolički predstavljaju desetine, stotine pa čak hiljade raznoraznih uticaja u prirodi.

Pa da vidimo kako oni djeluju i na koji način se mogu primjenjivati? Prije svega hajde da pogledamo kako su ovih 5 elemanata povezani jedan sa drugim.

Očigledno, svaki od njih je povezan sa ostalih 4 na različite načine. Jedan od njih ga podstiče ili jača dok ga drugi sputava ili slabi, on sam trećeg podstiče a četvrtog sputava.

Na taj način se stvori jedna dinamička ravnoteža u kojoj npr. u istoj šumi ili rijeci, potoku, moru ili džungli već hiljadama godina (pa čak i milionima) uvijek ima manje-više ista količina insekata, ptica, žaba, zmija, riba, vjeverica, lisica itd.

Naravno dok jednog dana ne dođe čovjek i sve to uništi neviđenim zagađenjem životne okoline, istrebljenjem pojedinih životinjskih vrsta i pretvaranjem drveta u profit. Ali i tu ima lijeka, i to upravo zahvaljujući principima 5 elemenata.

Hajde da vidimo kako ovi principi djeluju u praksi. Ovo je skica međupovezanosti 5 elemenata.

Recimo, iz nekog razloga dođe do poremećaja ravnoteže zato što jedan od elemanta naglo oslabi ili ojača. Npr. jedne godine bude suša ili poplava ili se namnoži previše miševa, skakavaca ili bilo čega drugog. Šta će se tada desiti?

Simbolički predstavljeno, jedan od elemenata (recimo drvo) je toliko ojačalo da će samim tim iscrpiti i oslabiti zemlju. Oslabljena zemlja tad nije u stanju da kontroliše vodu koja pak tada ojača i oslabi vatru. Vatra koja bi trebala da drži pod kontrolom metale to više ne može da čini i metali će toliko ojačati da će na kraju oslabiti drvo koje je zapravo započelo sam proces poremećaja ravnoteže.

Drugim riječima, vratiće drvo ponovo u ravnotežu. U ovakvom sistemu međupovezanosti stvari se izregulišu same po sebi. Tj. to što je prouzrokovalo neravnotežu će na kraju dovesti do povratka ravnoteže. U nauci se koristi naziv “feedback” koji ima sve karakteristike ove osobine 5 elemenata i njegova primjena je jako rasprostranjena kako u prirodi tako i u mnogim vrstama inžinjeringa - od mehaničkog i elektronskog, preko kompjutera, pa sve do ekonomije i financija.

Isto bi se desilo i ako bi neki od 5 elemenata bili preslabi. Nakon njihovog oslabljenog uticaja na elemente koje oni kontrolišu aktivirala bi se suprotna reakcija na sve druge elemente i na kraju bi se stvorili preduslovi da taj oslablljeni elemenat ponovo ojača i čitava zajednica se vrati u prvobitnu ravnotežu.

Ali na koji način se može teorija 5 elemenata i njeni univerzalni principi primijeniti u mnogim, gore navedenim, oblastima života?

Na prvom mjestu potrebno je klasificirati raznorazne činioce iz svih tih oblasti u 5 grupa. Naravno, svaka od grupa nosi ime jednog od elemenata.

Pa evo nekih od najčešće pominjanih i korištenih primjera konkretnog grupisanja po osobinama koje proističu iz teorije 5 elemenata:

5 elemenata	drvo	vatra	zemlja	metali	voda
5 faza razvoja	rađanje	rast	sazrijevanje	žetva	smrt
5 strana svijeta	istok	jug	središte	zapad	sjever
5 godišnjih doba	proljeće	ljeto	tzv. dugo ljeto	jesen	zima
5 vremenskih prilika	vjetar	vrućina	vlaga	suša	zima
5 organa	jetra	srce	slezena	pluća	bubrezi
5 emocija	ljutnja	radost	briga	žalost	strah
5 boja	modra	crvena	žuta	bijela	crna
5 okusa	kiseo	gorak	sladak	ljut	slan

Na prvi pogled ništa nema veze ni s čim ali kad se stvari malo razjasne sve postane puno logičnije.

Recimo da krenemo sa 5 faza razvoja. Sve što radimo i sve što postoji prolazi kroz ovih 5 faza i njihovo shvatanje nam može pomoći da mnoge stvari uradimo lakše, brže, bezbolnije pa čak i sa užitkom. Ako ništa bar nam može pomoći da ne lutamo time što preskočimo fazu ili pobrkamo njihov pravilan redoslijed.

Npr. dan, godina, život, ljubav, prijateljstvo, posao (biznis), film, pjesma, knjiga, kupovina ali isto tako i svađa, tuča, neprijateljstvo, sukobi raznih vrsta, rat, kriminal, ovisnosti svih vrsta pa čak i vrtlarstvo sve može da se olakša shvatanjem i upražnjavanjem ovih jednostavnih i logičnih 5 faza.

Svi gore navedeni pojmovi imaju svoj početak tj. fazu rađanja - novi dan počinje sa zorom (kad se sve budi - ljudi, ptice, insekti, životinje), godina sa 1. januarom tj. sa kineskom novom godinom (ili tzv. “proljetnim praznikom” u Kini jer je to po njihovom kalendaru prvi dan proljeća pa prema tome i nove godine jer se priroda ponovo počne buditi posle zime).

Život počne sa fizičkim rađanjem, ljubav i prijateljstvo sa najprije upoznavanjem dvaju osoba (naravno osim ako to nije ljubav na prvi pogled koja ponekad završi jako loše jer je preskočena čitava jedna faza), novi posao sa intervjuem ili idejom za samostalno zaposlenje.

Film, pjesma, knjiga svi počnu sa gledanjem, slušanjem ili čitanjem. Pranje veša počne sa stavljenjem veša u mašinu, kuhanje ručka sa pripremom namirnica, put oko svijeta sa jednim korakom. Čak i kupovina kad nam nešto zatreba započne sa putom do trgovine.

Nakon što je prva faza (koja je uvijek trenutna i kratkotrajna) završena odmah pređemo u fazu rasta što može biti bukvalno fizički rast tj. djetinjstvo u slučaju primjera života, ali isto tako i razvoj okolnosti kao npr. šta se sve dešava u toku tog novog dana (raznorazne aktivnosti prije podne), godine (ljeto - sve u prirodi raste, lista i buja), odnosno boljim upoznavanje dvaju osoba, filma, knjige, pjesme, “razmah” sa kuhanjem, pranjem veša i stavljenjem robe za kupovinu u korpu.

Faza sazrijevanja je kad osoba postane zrela, dan je u punom jeku (sunce visoko na nebu tj. podne) kad postignemo najviše što možemo za taj dan; doba godine kad voće i povrće sazrijeva, mladunčad mnogih životinja i insekata postanu odrasli i zreli (u kineskom kalendaru tzv. “dugo ljeto”).

Mnoge osobe se dobro upoznaju da se stvore istinske veze - ljubav, prijateljstvo, poslovni partneri… Film, pjesma, knjiga dostignu vrhunac zapleta i postanu jako zanimljivi. Ručak je skuhan, veš opran i novac razmijenjen za robu na kasi u trgovini.

Faza žetve (ili “opadanja” kako se ponekad naziva) je doba starenja i žetva onog što smo sijali u toku života tj. šta smo sve postigli u porodici, materijalna dobra, penzija itd. U toku dana to je period usporavanja, prestanka rada i odmor prije spavanja. U toku godine to je jesen kad se na njivama i u voćnjacima vrši branje voća, povrća i žetva žitarica.

Intimne veze, prijateljstvo, nakon što dostignu vrhunac u fazi sazrijevanja, s vremenom prolaze kroz razna iskušenja, postanu “obične” ili čak ohlade. Film, pjesma, knjiga dostigne rasplet ili nam prenese nekakvu poentu, jelo je pojedeno, veš se stavi da se suši a roba je u autu na putu kući :)

Faza smrti, u najvećem broju slučajeva nema nikakve veze sa fizičkom smrću, osim u slučaju završetka života. U svim ostalim primjerima to je jednostavno kraj jedne radnje nakon koje može uslijediti nova. Npr. u toku dana to je noć kad idemo na spavanje (kao uostalom i sva priroda), u toku godine to je zima gdje priroda mahom spava, raskid intimnih veza i prijateljstava bilo radi nečije odluke za to ili fizičke smrti jedne od strana. Kraj filma, pjesme ili knjige znači nema više! Isto tako je i sa jelom (pranje suđa), slaganje osušenog veša a kupljena roba je već kod kuće.

Ove faze nisu uvijek u skladu s prirodom i njenim ustaljenim fazama (što bi bilo idelno) tj. ne prate pomno faze dana i noći ili godišnja doba ali su u svakom slučaju i dalje tu i sva pravila jednako djeluju na njih. Npr. radnici noćnih smjena najčešće spavaju po danu, ustaju naveče i rade po noći, kriminalne aktivnosti, žohari, sove, šišmiši, pacovi itd. su najaktivniji kad većina spava tako da mogu neometano da lumpuju :)

Sve je to u redu, reći će neko (opet :) ali kako nam to može pomoći u životu i riješiti tolike nagomilane probleme svijeta koji su sve veći i gori?

Načina ima puno, pogotovo kad se kombinuju sa jin jangom. Ovdje ćemo navesti samo par primjera.

Na prvom mjestu svaku fazu treba dobro upoznati i posvetiti joj što više pažnje tj. dobro se pripremiti. Npr. i na zapadu i na istoku se slažu u tome da je prvi utisak jako bitan. Kako dobiti posao ili privući neku osobu ako smo došli nedotjerani, nepripremljeni i recimo nenaspavani na intervju? U gradjevinarstvu kažu: Dobra priprema je pola posla urađeno!

Zatim ne smijemo preskakati faze ili pobrkati njihov redoslijed. Npr. neko je dobio željeni posao (recimo preko veze) ali pošto nije bio dovoljno stručan brzo ga je i izgubio. Drugim riječima preskočena faza učenja tj. obuke. Ili brzopleto se zaljubiti i započeti vezu bez dovoljnog upoznavanja osobe a onda poslije zažaliti. Ili upropastiti jelo ili bilo šta drugo zato što je pobrkan redoslijed u receptu šta se radi prije a šta posle.

Kao što je za voćnjak ili baštu jako bitno da uradimo sve što je potrebno u svakoj fazi (oranje, sijanje, đubrenje, zalijevanje, šišanje, korov, zaštita od štetočina, branje, pohranjivanje…) da bi rodili i da bismo imali što više koristi od njih, isto tako je i u svemu drugom u životu da se postignu najbolji rezultati.

Ali isto tako jednako važno je i da se izbjegnu neželjene stramputice i gubici pa čak i tragedije kad se “stvore” raznorazne situacije koje mogu dovesti do toga. Kao npr. svađe, tuče, neprijateljstvo, sukobi raznih vrsta, rat, kriminal, ovisnosti o drogama, piću, pušenju, kocki i sl.

Pasivnost (wuwei ili “ne raditi ništa”) i dalje igra veoma bitnu ulogu. Bez obzira koji principi Taoizma se primjenjuju i u čemu bilo, uvijek se sve svodi na postizanje što više rezultata sa što manje truda.

Uzmimo sa primjer borbu protiv korova u vrtlarstvu. Očigledno ja daleko lakše plijeviti korov kad je mali i tek ponikao (faza rodjenja) nego kad je porastao (faza rasta) ili toliko ojačao i rasprostranio se (faza sazrijevanja) da ne samo da je oduzeo sve hranljive sastojke iz zemlje od sadnica već treba 10 puta više vremena i truda da se odstrani.

Ili recimo svađa, koja lako može da preraste i u mržnju, tuču, pa čak i u ubistvo ili sudski proces. Unutarnji faktor i dalje igra ključnu ulogu. Rijetko se ikad desi da se posvađaju ili potuku dvije osobe od kojih se jedna izvine i povuče još u početnoj fazi.

Na žalost, u današnjem svijetu, želja da se dokaže da je neko u pravu je još uvijek toliko jaka da su mnogi spremni da žrtvuju puno toga bespotrebno pa čak i suludo. Na primjer, koliko puta ste doživjeli ili čuli o nekome ko se posvađao sa prijateljem, najdražom osobom ili čak sa svojim poslodavcem oko nečeg potpuno nebitnog da bi kao rezultat (nakon što je dokazao da je u pravu) izgubio najboljeg prijatelja, voljenu osobi ili izgubio dobar posao.

Slijeđenjem principa Taoa možemo pretvoriti neprijatelja u najboljeg prijatelja a idući protiv njih pretvoriti najboljeg prijatelja u neprijatelja.

Koliko puta je došlo do saobraćajne nesreće zato što neko nije usporio ili zaustavio svoje auto zato što je bio u pravu. Da, ta druga osoba je bila u krivu ali kao rezultat i moje vozilo ja oštećeno, neko je stradao i možda čak ubijen. Wuwei je uvijek daleko lakši nego dokazivanje da sam ja bio u pravu, gubljenje vremena oko ispunjavanja raznoraznih formulara, poprave vozila, naplate osiguranja i puno toga drugog.

Sve vrste ovisnosti i kriminala započnu sa prvim iskustvom (faza rađanja). Ako se desi da nekom nešto slažemo i ako nam je to donijelo određeni željeni rezultat, možda postane iskušenje da to opet učinemo i na kraju jednog dana postanemo lažovi i prevaranti. Prva krađa žvake u samoposluzi jednog dana možda dovede do krađe automobila ili pljačke banaka (faza sazrijevanja).

Prva cigareta, alkoholno pice, droga ili dobitak na kocki jednog dana dovede do emfizema, raka pluća, teškog alkoholizma, narkomanstva i kockarstva. Takve osobe bi dale sve od sebe da se toga mogu riješiti ali često puta ne samo da to ostane pusta želja već se pored vlastitih patnji napate pa čak unište i životi njima dragih osoba.

Šta je lakše: iščupati korov kad je tek mala travka (faza rođenja) ili kad je narasla čitava šuma (faza sazrijevanja)?

Primjera je i previše ali je suština uvijek ista kod svih.
 
U kineskoj medicini se 5 elemenata koristi vrlo rasprostranjeno u svim oblastima i na razne načine. Od dijagnosticiranja pa do liječenja travama, u akupunkturi, Qi Gongu, pa do sve i jedne specijalizovane kliničke oblasti - unutarnje bolesti, dječije, ginekologija, ortopedija, masaža…

U gore razvrstanih 5 grupa spominju se i 5 organa koji, kao i u našoj medicini, igraju veoma važnu ulogu. Ali iako obje medicine koriste ista imena, oni u kinekoj medicini često put imaju sasvim drugačije značenje i funkcije od onih koje mi poznajemo. Zašto je to tako?

Kineska medicina se bazira na životnoj energiji (qi ili ći) koja je nevidljiva (kao i sam život). Ali iako je nevidljiva i neopipljiva svi lako možemo uočiti razliku izmedju živih i neživih bića. Naša medicina je bazirana na anatomiji, biohemiji i fiziologiji i za nju ne postoji nikakva životna energija. Sve je samo materija, energija, fizika i hemijske reakcije.

To bi otprilike bilo kao u jednoj državi vidjeti samo zgrade, mostove, puteve, željeznice, auta itd. a ne vidjeti ljude koji su sve to sami izgradili da bi lakše živjeli. I koji o tome stalno vode računa, tj. održavaju ih, popravljaju, ruše stare i prave nove. Organizam se sam non-stop obnavlja, liječi i usavršava dok god ga u tome ne ometemo.

Druga jako bitna razlika izmedju dvije medicina je da se kineska medicina razvila nakon hiljada godina promatranja ljudi i prirode koristeći cjeloviti pristup o kojem više riječi ima na stranici “Kineska medicina”. Kineska medicina nikad nije vršila eksperimente na životinjama ali su ipak, kroz promatranje, ustanovili sve bitne tjelesne funkcije organizma.

Recimo koliko je bitno da dišemo, da se hranimo, pijemo vodu, imamo redovnu stolicu, mokrenje, da dovoljno spavamo, da se krećemo, odmaramo, budemo zadovoljni, radosni, kao i da budemo dovoljno na suncu, udišemo svjež zrak, higijena itd.

Kroz iskustvo otkriveno je koja hrana je dobra a koja ne (ili nas čak može ubiti), koje tačke na tijelu pritiskom mogu da nam pomognu kod problema sa disanjem, probavom, vidom, sluhom i sl.

Neki to na zapadu nazivaju pristupom “crne kutije” (black box approach) gdje mi ne znamo šta se sve dešava unutar te zatvorene kutije ali su nam dobro poznati svi preduslovi, odnosno šta treba da ide u nju a šta bi trebalo da izlazi iz nje da osoba bude zdrava i da dugo živi.

Evo jednog primjera. I dalje videći sličnost izmedju države i tijela Kinezi su, između ostalog, ustanovili da u organizmu postoji nešto što ima funkciju vladara tj. nešto što donosi odluke i cijeli organizam mora da ga sluša.

Npr. dovoljno je da vladar samo pomisli: “Sad ću ustati (ili jesti, spavati)” i čitav organizam ga besprekorno posluša. I to svaki put! Baš kao njihovog cara! Ako on zaželi da podigne ruku ruka će se podići dok god on to želi jer ona sama nikad ne donosi nikakve odluke.

U kineskoj medicini to je funkcija srca, pod elementom vatre. Naravno, svako ko poznaje građu srca će takvo nešto odbiti kao nebulozu jer je srce samo jedan mišić koji igra ulogu obične pumpe i da su Kinezi pobrkali njegovu funkciju sa funkcijom mozga. I priča je završena! Tu nema rasprave.

Ali da vidimo da li je baš tako. Isto kao što zapadna medicina uveliko koristi termine na latinskom šta bi se desilo ako bi umjesto “srce” koristili kineski termin “xin” (koji znači srce) ili “huo” (tj. elemenat vatre) i preveli ih kao “vladar”? Kao i latinski termini u zapadnoj medicini tako bi i ovi kineski termini u kinekoj medicini odjednom zazvučali daleko naučnije i impresivnije.

U knjizi “Dao De Jing” koja je klasik Taoizma ima jedna postavka (i to prva rečenica prve stranice), koja se odnosi na čitav Univerzum i sve u njemu, koja kaže: “Veliki Dao (ili Tao tj. put) nema ime.” Drugim riječima imena su samo simboli. Na kraju krajeva uopšte nije bitno kako se nešto zove, bitna je samo suština. A suština je da, kako god mi zvali to što donosi odluke u organizmu ta funkcija je nepobitna i tu se svi slažu.

Svakoj državi je nesumnjivo potreban vladar da bi normalno funcionisala. Ali koje vajde je vladar ako nema naroda ili ako je država na rubu propasti jer svi umiru od gladi zbog siromaštva. Drugim riječima, da bi prosperirala, država treba da ima razvijenu privredu, infrastrukturu, ekonomiju, industriju itd.

To u kineskoj medicini spada pod funkciju stomaka i slezene, element zemlja. Isto kao što je zemlja osnova ili baza za sav život na zemlji isto tako u kineskoj medicini stomak i slezena, čija funkcija je varenje i probava hrane iz koje proističe životna energija, su osnova života.

I open se tu postavlja pitanje. Kakve veze ima slezena sa varenjem? I šta sa ljudima kojima je odstranjena slezena? Oni sasvim normalno žive bez te “osnove” života. Dok god postoji ta tendencija da se kineski nazivi organa i njihovih funkcija prevedu na naše fizičke organe biće konfuzije.

Kad se jednom shvati da su to dvije sasvim različite definicije i da sve o čemu Kinezi govore postoji (u što niko nema sumnje) stvari najednom postanu sasvim prihvatljive. Tj. bez tog organa možemo živjeti ali bez funkcije varenja i probave ne (osim ako se ne daje vještački svarena hrana na tubu što samo potvrdjuje istu konstataciju o neophodnosti varenja i probave).

I tako dok pluća ili element metala ima funkciju zaštite tijela od virusa i bakterija (koje oni nazivaju xieqi ili “štetna energija”) kao što nas armija štiti od vanjskih agresora a jetra ili drvo ima funkciju regulisanja protoka životne energije u meridijanima (kao što u svakoj državi postoje zakoni i institucije koje održavaju red i mir tako da ne dođe do zastoja u saobraćaju, gradskom vodovodu, kanalizaciji, dalekovodima, telefonskim vezama itd.) tako se, s vremenom, razvio cijeli jedan medicinski sistem u kojem su zastupljene sve funkcije organizma i gdje, kao i u državi, svako zna šta radi i svako ovisi o svakome drugom.

Naravno, ovo su samo pojedine, najosnovnije funcije pojedinih organa. Postoje još mnoge druge koje, zbog praktičnosti i nedostatka prostora, ovdje nećemo sve spomenuti.

I na samo to, Kinezi su isto tako ustanovili da postoji uzročno-posljedična veza ne samo između pojedinih organa i njihovih funkcija već i unutar činilaca (ili članova) svake grupe 5 elemenata. Npr. unutar grupe elementa drvo ustanovili su da su vjetar, kisela hrana i ljutnja usko povezani sa jetrom te da mogu poremetiti i oslabiti njene funkcije i, što je jos interesantnije, da se to pogotovo očitava u proljeće i da pacijentova koža postane modra.

Ili da unutar grupe elementa zemlja vlaga, slatka hrana i briga škode slezeni te da pacijentova koža često postane žućkasta.